Zagreb je domaćin 14. svjetskih studentskih igara

8. srpnja 1987.

U Zagrebu se održavaju 14. svjetske studentske igre Univerzijada. Glavni grad Hrvatske je od 8. do 19. srpnja 1987., uz devet gradova suorganizatora, domaćin za 3195 sportaša iz 122 zemlje svijeta koji se pod geslom "Svijet mladih za svijet mira" natječu u 12 sportova. Na dan otvorenja Studentskih igara glavni grad živi poput globalnog sela.

Na ideju o održavanju Univerzijade u Zagrebu Savez za fizičku kulturu došao je još 1982. U to su vrijeme naši sportaši postizali sjajne rezultate. Prvaci su bili Dinamo, Mladost, Cibona... No imamo velik problem. Zagrebu nedostaju sportski objekti. Zato smo rekli: "Idemo se kandidirati za Univerzijadu pa ćemo ih uspjeti sagraditi", rekao je Mirko Novosel, ključni čovjek organizacije Studentskih igara. Zagreb je, u konkurenciji s Indianapolisom, Brisbaneom i New Delhijem, uspio postati domaćin Univerzijade.

Kandidirati Zagreb Međunarodnoj federaciji sveučilišnog sporta (FISU) za dobivanje igara bio je lakši dio posla. Trebalo je uvjeriti Izvršni odbor FISU-a da će glavni grad Hrvatske, doduše u to vrijeme još uvijek bez poštene sportske infrastrukture, biti u stanju organizirati Studentske igre.

“Čak 18 mjeseci trajalo je naše lobiranje kod FISU-a. U međuvremenu su Amerikanci odustali od kandidature jer su se pripremali za Panameričke igre, što nam je svakako išlo u korist”, kazao je M. Novosel i otkrio kako se poslužio i lukavstvom.

Osobno je, naime, obećao Primu Nebiolu, predsjedniku FISU-a, da će mu Sveučilište u Zagrebu dodijeliti počasni doktorat postane li naša metropola domaćin. I upalilo je! Na sjednici Izvršnog odbora u svibnju 1985. u Veneciji FISU je odlučio: u Zagrebu se 1987. održava Univerzijada.

U dvije godine, koliko su trajale pripreme za sportski spektakl, Zagreb je promijenio svoje vizure. Sagrađena je Dvorana Dražena Petrovića, plivalište Mladost, uređen je ŠRC Jarun, preuređen je Dom sportova, maksimirski stadion, do tada derutni sportski kompleks na Šalati i dvorana Kutija šibica ponovno su dovedeni u funkciju. Obnovljen je Muzej Mimara, sagrađen Omladinski kulturni centar u Teslinoj, Ekonomski fakultet dobio je sportsku dvoranu, sagrađeni su hotel Dubrovnik i Autobusni kolodvor.

Preuređeni su Trg bana Jelačića, Tkalčićeva ulica, studentski domovi Cvjetno naselje i "Stjepan Radić", a 220 pročelja zablistalo je u novom ruhu.

Novac potreban za organizaciju Igara namaknuli smo tako što nam je vlada odobrila da porez na promet svih artikala koji na sebi nose znak Univerzijade od 1. siječnja 1986. do 30. lipnja 1987. ima pravo ubirati Organizacijski odbor.

Riječ je o milijardama dinara zbog kojih nam Beograd stvara probleme, ali već je kasno. Sve ono što smo sagradili u Zagrebu ne mogu nam oduzeti, dodao je M. Novosel.